O Kosinju i Kosinjskoj dolini
Kosinj, arheološki i povijesni lokalitet u Lici. Povijesni grad, burg i središte lokaliteta ne nalaze se u neposrednoj blizini današnjih sela Gornjeg i Donjega Kosinja (koji je od povijesne jezgre udaljen oko 15 km), već na području današnjega sela Kosinjski Bakovac. U predrimsko i rimsko doba kraj su nastanjivali Japodi.
U srednjem vijeku Kosinj se nalazio u Bočaćkoj župi, koja je bila sastavni dio Buške župe. Posjed je pripadao knezu Stjepanu II. Frankapanu, potom knezovima Kosinjskim (zapravo Lackovićima od plemena Stupića, kojima je „Kosinjski” bio nadimak), te knezu Anžu Frankapanu Brinjskom. Naziv Kosinj prvi se put spominje 1374. godine u Kosinjskom rukopisnom misalu, čiji je fragment (vlasništvo kneza Stjepana II.) pronađen u Sloveniji i rekonstruiran.
Kosinj je bio istaknuto središte glagoljaštva. Godine 1453. lokalno plemstvo (Stupići i Kolunići) financiralo je izgradnju pavlinskoga samostana Blažene Djevice Marije. U dolini je u to vrijeme postojalo čak 11 crkava. Materijalni dokazi u Misalu iz 1483. (Prvotisku), točnije 340 slovnih znakova u slijepom tisku koje potpisuje autohtoni Kosinjanin Ambroz Kacitić, potvrđuju postojanje Kosinjske tiskare u kojoj su se tiskali misali i brevijari.
Iako je mjesto stradalo u osmanskim prodorima (1522. i 1525.), hrvatsko se stanovništvo nikada nije u potpunosti iselilo; zapisi nakon oslobođenja spominju kuće „starih kršćana” (starosjedilaca) koji su preživjeli pod osmanskom vlašću. Lika i Kosinj oslobođeni su 1689. godine pod vodstvom popa Marka Mesića (deset godina prije Karlovačkog mira), nakon čega započinje naseljavanje stanovništva iz Pokuplja i okolice Ogulina. Mesić je 1692. utemeljio župu sv. Jeronima (danas sv. Antuna Padovanskoga u Gornjem Kosinju), što je bio jedinstven titular u Lici posvećen zaštitniku glagoljice.
Povijesno se Kosinjska dolina dijelila na Gornji, Srednji i Donji Kosinj, pri čemu je Srednji Kosinj sredinom 18. stoljeća podijeljen na naselja Mlakva, Krš i Lipovo Polje. Danas uspomenu na bogatu povijest čuvaju bista Ambroza Kacitića u Donjem Kosinju te četiri spomen-ploče (u Kosinjskom Bakovcu, Vukelić Selu i kod kapele sv. Vida) postavljene 2025. godine.
Osnovni enciklopedijski tekst o Kosinju (Kosinj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 13.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kosinj>) nadopunjen je novijim spoznajama iz istraživanja dr. sc. Ivana Mancea, kojem zahvaljujemo na dostavljenim podacima.
Pročitajte više u tematskom broju Hrvatske revije (1, 2022.)
